Frisco - Kolpa

Rijeka Kupa/Kolpa je najveća pritoka rijeke Save u Hrvatskoj. Ukupna veličina sliva je 10.236 km2, od čega se dio nalazi u Republici Sloveniji a dio u Bosni i Hercegovini. Sliv u Hrvatskoj čini 8.412 km2. Površina Kupe/Kolpe čini 15% teritorija Republike Hrvatske. Ukupna dužina toka je 294,4 km. Na dijelu gornjeg toka Kupa/Kolpa je granična rijeka između Slovenije i Hrvatske.

Kupa/Kolpa izvire na sjeveroistočnoj padini Risnjaka kao uzlazno krško vrelo. Sliv je smješten na sjeverozapadnom dijelu dinarskog planinskog lanca, a nizinski dio nalazi se na rubu Panonskog bazena. Oko 27% slivne površine je krš, što značajno utječe na vodni režim. Ukupna visinska razlika od izvora do ušća iznosi 227 m. U graničnom dijelu rijeka Kupa/Kolpa ima karakteristike kanjonskog tipa, a vodni režim je bujični.

Prirodna (klimatska, geografska, geološka) obilježja prostora sliva Kupe/Kolpe izrazito se mijenjaju idući od jugozapada prema sjeveroistoku, od submaritimnog vlažnog šumovitog planinskog okvira visokog krša, preko pašnjačkih zaravni fluviokrša, do djelomično kultiviranih ravničarsko – brežuljkastih terena s kontinentalnim klimatskim obilježjima.

Prekogranični sliv Kupe/Kolpe do profila Kamanje ima površinu 2.168 km2. U prekograničnom dijelu sliva sa Slovenijom značajne su prosječne godišnje oborine od 1700 mm do 2900 mm, a prosječna temperatura zraka iznosi 11,6 C.

Karakteristike vodnog režima su pojave velikih voda u periodu jesen-zima-proljeće, intenzivan porast vodnih valova, ali i brzo opadanje, a u ljetnom periodu bilježe se minimalni protoci.

Rijeka Čabranka

Tok rijeke Čabranke započinje izvorom u neposrednoj blizini grada Čabra. Nizvodno od Zamosta Čabranka se ulijeva u rijeku Kupu/Kolpu. Ukupna dužina rijeke Čabranke od izvora do ulijeva u rijeku Kupu/Kolpu iznosi 13,4 km.

 

Vertikalna stabilnost vodnog toka je fiksirana čitavim nizom vodnih stepenica (pragova) dok je uz prometnice i u naseljenim mjestima zaštita izvedena vertikalnim obaloutvrdama.

Pojava poplava na rijeci Čabranki, odnosno propagacija većih vodnih valova duž njenog toka vezana je za pojave višednevnih intenzivnih oborina u slivu što dovodi do saturacije tla. Navedeno rezultira pojačanom izdašnošću izvorne zone, što u kombinaciji s intenzivnim površinskim otjecanjem pritoka i bujičnih tokova rezultira formiranjem poplavnih valova u koritu rijeke Čabranke. Trajanje takvih vodnih valova je kratko (do 24 sata), a povezano je s velikim brzinama tečenja i snažnim pronosom nanosa i plutajućih tvari. Kod ovakvih situacija na mjestima poprečnih objekata (mostovi, propusti) te većih suženja, dolazi do stvaranja čepova i barijera, čiji efekt rušenja značajno povećava razornost takvih poplava.

Maksimalni zabilježeni vodostaj na limnigrafskoj postaji Zamost iznosio je 344 cm, što odgovara protoci od 128,00 m3/s.

Rijeka Kupa/Kolpa od izvora do Kamanja

Izvor rijeke Kupe/Kolpe je smješten na sjevernoj strani masiva Risnjaka na visini od 319 m n. m. i predstavlja tipično uzlazno krško vrelo. Izdašnost mu oscilira od 0,5 do nekoliko desetaka m3/s.

Kupa/Kolpa u Hrvatskoj i Sloveniji plavi naseljena područja duž njenog toka u kanjonima gdje je korito ograničeno prometnicom ili naseljem. Plavi također i lokalna proširenja doline koja se protežu uz korito. U ovim područjima zbog naseljavanja štete od poplava su značajne, ali su one u zadnjih deset godina djelomično smanjene izgradnjom vodnogospodarskih zaštitnih objekta. Duž toka Kupe/Kolpe u koritu je kroz povijest izgrađen niz poprečnih vodnih pragova sa svrhom stabilizacije dna i potrebom korištenja vodne snage za pokretanje mlinova i pilana. Pragovi na rijeci Kupi/Kolpi daju koritu stabilnost protočnog profila i ima ih oko 60 na graničnom dijelu rijeke Kupe/Kolpe. Pragovi su od kamena, a u novije vrijeme zbog stabilnosti i dugotrajnosti kod obnove pragova jezgra se izvodi od armiranog betona.

U posljednje vrijeme izgrađen je i niz obaloutvrda sa svrhom zaštite naselja i prometnica uz desnu obalu rijeke Kupe/Kolpe. Primjer takvih objekata su obaloutvrde Hrvatsko, Kuželj i Brod na Kupi. Na pritocima rijeke Kupe/Kolpe također su izvedeni zaštitni regulacijski objekti i to osobito na donjem toku bujice Turke i dijelu toka rijeke Kupice kroz naselje Mala Lešnica. Osim dijelova naselja, rijeka Kupa/Kolpa s pritokama često plavi i poljoprivredne površine uz tok rijeke. One čine neuređeno inundacijsko područje.

Na lijevoj obali su od poplava ugrožena naselja: Bosiljeva Loka, Mirtoviči, Kuželj, Gladloka, Petrina, Pirče, Vas, Dolenja in Gorenja Žaga, Grgelj, Vrt, Dol, Prelesje, Sodevci, Gorenji Radenci, Dragoši, deloma Krasinec, Križevska vas, območje MMP Metlika, D. Rosalnice, Radoviči.

Fotografije porečja v FOTOGALERIJI.