Frisco - Drava

Rijeka Drava izvire na Toblaškom polju (Dobbiaco) u Italiji. Nakon toka kroz Austriju ulazi u Sloveniju blizu Dravograda. Sloveniju napusti kod Središča ob Dravi. Kroz Hrvatsku teče gotovo 323 km uz visinsku razliku od 115 m te se kod Aljmaša ulijeva u Dunav. Svojim tokom Drava povezuje alpsko i panonsko biogeografsko područje.

Na granici Austrije i Slovenije površina sliva iznosi 12.000 km2, a kod HE Formin je 13.590 km2. Između HE Formin i HE Varaždin prima dva relativno velika pritoka (Dravinja i Pesnica), tako da je sliv kod HE Varaždin površine 15.379 km2.

Drava je najveći pritok Dunava u Republici Hrvatskoj. Dionica kroz Hrvatsku je dužine 322,8 km (ukupna dužina Drave 749 km), gdje dijelom čini hrvatsko-slovensku te hrvatsko-mađarsku državnu granicu. Površina sliva Drave u Hrvatskoj je 7015 km2 (16,5% od ukupne površine sliva Drave koja iznosi 41238 km2).

Rijeka Drava ima pluvijalno-glacijalni (kišno-ledenjački) vodni režim – karakterizira ga mala vodnost zimi, a velika u drugoj polovici proljeća i početkom ljeta. Tako se najmanji protoci Drave javljaju u siječnju i veljači, dok se velike vode javljaju u svibnju, lipnju i srpnju uslijed otapanja snijega i leda i pojave godišnjih maksimuma oborina. Srednji protok Drave u Hrvatskoj kreće se od 326 m3/s na granici sa Slovenijom, pa do 561 m3/s na ušću u Dunav.

Frisco - Drava

Topografski, u Sloveniji Drava teče aluvijalnom ravnicom (Ptujsko polje) koja se kod državne granice nastavlja u aluvijalnu ravnicu Varaždinsko polje. Na tom prostoru Drava prima tri desna pritoka (Zajza, Škarnik i Pošelitva) i 6 lijevih pritoka (Pesnica, Pušenski potok, Frankovski potok, Libanja, Črnec i Trnava Dravska). Na toj dionici je i korito Drave uz HE Formin i to od rkm 314+100 gdje je utok odvodnog kanala HE Formin do rkm 322+800, te akumulaciono jezero HE Varaždin/Ormoško jezero (od rkm 308+600 do rkm 312+600), a na dionici od rkm 297 do 308+600 je korito Drave uz HE Varaždin.

Stalna plavljenja širokih inundacijskih prostora tijekom poplavnih valova i teškoće u plovidbi za niskih vodostaja potaknula su početkom devetnaestog stoljeća gradnju mnogih regulacijskih zahvata, pa su tako od 1805. do 1848. godine na dionici Drave od ušća Mure do ušća u Dunav izvedena 62 velika prokopa čime je riječni tok skraćen za 75 km ili 23 % njegove prethodne dužine. Sistematski regulacijski radovi na rijeci Dravi otpočeli su 1884. godine u svrhu omogućavanja plovidbe Dravom, a 1908. godine otpočelo se u istu svrhu s regulacijom korita. Do Prvog svjetskog rata Drava je svrstavana među najreguliranije rijeke na ovim prostorima, održavala se plovidba brodovima do Botova. Nakon 1918. godine, zbog novonastale političke podjele (i novih granica), dolazi do opadanja intenziteta plovidbe Dravom, a plovni put je skraćen do Terezinog polja.

Specifičnosti vodnoga područja u postojećem i budućem stanju, te ekonomski kriteriji kao osnovni princip bili su odlučujući pri određivanju optimalnih tehničkih rješenja uređenja vodotoka i obrane od poplava. Budući da Drava većim svojim dijelom tvori državnu granicu, planiranje radova na dionicama od zajedničkog interesa sa susjednim državama odvija se na temelju elaborata usklađenih na međudržavnoj razini, pa je tako razvijena uspješna vodnogospodarska suradnja sa susjednim zemljama Mađarskom (traje neprekidno od 1956. godine) i Slovenijom po pitanju integralnoga upravljanja dionicama rijeka od zajedničkoga interesa.

Veliki regulacijski zahvati na Dravi su uslijedili naročito nakon velikih voda koje su se dogodile 1965. i 1966. godine na Dravi uzvodno od ušća Mure, te 1965. 1966. i 1972. godine na Drave nizvodno od ušća Mure. Zbog nestabilnosti korita izgrađene su mnoge obaloutvrde, pera, pregrade pa i prokopi.

 

Frisco - Drava

Drava je oduvijek predstavljala mogućnost prometne povezanosti, bilo obalom koja je najvećim dijelom u aluvijalnoj ravnici, bilo plovidbom. Naselja uz Dravu su postojala još u rimsko doba (Ptuj, Petrijanec), a obzirom na bogatstvo šuma, Dravom se splavarilo.

Na dionici Drave od zajedničkog interesa za Hrvatsku i Sloveniju izgrađeni su objekti HE Formin i HE Varaždin. Objekti hidroelektrana su projektirani i izvedeni tako da pružaju sigurnost od velikih voda povratnog perioda od 1000 godina. Uz objekte hidroelektrana je (staro) korito Drave koje je nizvodno od brane HE Formin desno od kanala hidroelektrane, a nizvodno od brane HE Varaždin je lijevo od kanala hidroelektrane. Objekti hidroelektrana predstavljaju dobru zaštitu od velikih voda što znači da prvenstveno treba analizirati potrebe i mogućnosti zaštite od velikih voda prostora uz korito Drave. Od 1979. godine, kad je izgrađena HE Formin, je vodni režim na dionici od brane u Markovcima do ušća kanala u Ormožu, značajno izmijenjen. Tako veći dio srednjih i malih protoka otiče dovodnim kanalom do HE Formin, a u koritu ostaje tek propisani minimum – ekološki prihvatljiv protok koji iznosi ljeti 10 m3/s (od 15.03. do 15.10.) i zimi 5 m3/s (od 15.10. do 15.03.). Pri nailasku velikih voda su odnosi potpuno drugačiji, zbog režima rada elektrane otiče veći dio vode po koritu i samo manji po kanalu. Posljedica tako promijenjenih odnosa otjecanja se mogu opaziti na morfologiji korita i propadanju nekih vodnih gradnji, prvenstveno izrađenih u kombinaciji s drvetom i fašinama, koje su se iznenada našle veći dio godine na suhom. Dolazi do konsolidacije sprudova i njihovog intenzivnog zarastanja, a time i nemogućnosti premještanja nanosa (šljunka). Neobrašteni sprudovi su sve rjeđi i nestaju, zamjenjuju ih jako zaraštene obale i otoci. Rezultat svega je značajno smanjenje protočnog profila i time povezano podizanje razina velikih voda i sve veći opseg poplava s bočnom i dubinskom erozijom te oštećenja suprotnih obala na dionicama gdje su se sprudovi prekomjerno povećali. Uprkos tome da je zbog lanca elektrana na Dravi prekinut pronos nanosa, nakon svake velike vode može se opaziti intenzivno povećanje sprudova i odlaganje nanosa. Dok se u sredini korita talože veće frakcije, uz obale i prije svega na zaraštenim dijelovima, gdje brzina tečenja pada, se odlaže lebdeći nanos koji se uvijek transportira duž korita. Vrlo vjerojatno nanos potječe prvenstveno iz bočne i lokalne dubinske erozije, koja je posljedica smanjenja profila zbog zarastanja i povećanja sprudova, kako na obalama tako i u koritu.

Frisco - Drava

Temeljem opažanja, odnosno praćenja stanja, u proteklim smo godinama došli do zaključka da je korito Drave kod protoka od 500 m3/s potpuno puno i dolazi do razlijevanja po šumarcima i travnjacima te pomoćnim objektima u obalnom pojasu. Pri većim protocima se opseg razlijevanja naglo povećava. Pri protoku od 800 m3/s kod Borla počinje plavljenje ceste Ptuj – granični prijelaz Zavrč. Cesta je do povlačenja vode zatvorena. Pri većim protocima (Q10 i više) su već poplavljeni pojedini stambeni objekti u naseljima Nova vas kod Markovcih, Vapošnica, Muretinci, Gajevci, Stojnci i Dolane, farme pilića i druga infrastruktura. Potencijalnu opasnost predstavlja također i bočna erozija.

Na potezu r. Drave gdje su izvedene vodne stepenice (HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava, od rkm 241+850 do 312+600, izmijenili su se prirodni uvjeti otjecanja. Sa stanovišta obrane od poplava izgrađeni sistem hidroenergetskih objekata (nasipi akumulacija, dovodnih i odvodnih kanala, brane i ostali objekti) pravilnim manipuliranjem i tehničkim održavanjem daje veliki stupanj sigurnosti, obzirom da su hidroenergetski objekti dimenzionirani na protoke tisućugodišnjeg povratnog perioda (Q=3.300 m3/s). Osim toga, izgradnjom spomenutih hidroenergetskih objekata s jedne strane povećao se stupanj sigurnosti vodnogospodarskih nasipa zbog smanjenja poplavnih voda koje teku “starim koritima” za veličinu instaliranog protoka hidroelektrana, a s druge pak strane se smanjio stupanj sigurnosti uslijed razvijanja vegetacije unutar starih korita. Zbog postojanja poprečnih objekata na predmetnoj dionici vodotoka je došlo do promjene transporta nanosa i posljedično do promjena hidromorfološkog stanja.

 

Desna obala

Na uzvodnom dijelu dionice Drave od zajedničkog interesa je desna obala visoka i nema potrebe za izgradnjom zaštitnih objekata. U nastavku, otvaranjem aluvijalne ravnice (Varaždinskog polja) visoka obala prestaje. Na desnoj obali Drave izveden je protupoplavni nasip Virje Otok-Brezje, koji je uzvodno vezan na visoku obalu, a nizvodno se spaja na nasip akumulacije HE Varaždin. Ovaj nasip je dužine 3,72 km i ne pruža odgovarajuću zaštitu od velikih voda jer je prenizak i nedovoljnog profila. Prilikom velikovodnog događaja 2012. god ovaj je nasip bio prelijan i probijen. Nizvodno od brane HE Varaždin u prostoru između kanala hidroelektrane i Drave je naselje Svibovec. Za zaštitu od velikih voda ovoga prostora izveden je protupoplavni nasip Varaždin-Svibovec-Družbinec koji je vezan na objekte HE Varaždin.

 

Lijeva obala

Nizvodno od brane Markovci (brana HE Formin) lijeva obala je niska i podložna je plavljenjima. Nakon ušća odvodnog kanala HE Formin i ušća Pesnice, lijeva obala je visoka. Osim toga, vrlo blizu obale je izgrađena željeznička pruga koja povećava sigurnost od velikih voda. Bez obzira na navedeno, u više naselja pojedini stambeni objekti su ugroženi od velikih voda. U poplavama 2012. godine su velike vode Drave na dva mjesta prelile i probile odvodni kanal HE Formin i time izazvale veliku štetu. Nizvodno od brane HE Varaždin je na lijevoj obali uska inundacija na rubu koje se nalazi niz naselja. Između Drave i naselja je izgrađena željeznička pruga izdignuta iznad okolnog terena čiji trup predstavlja zaštitu od velikih voda u vidu nasipa. Dalje nizvodno ulogu nasipa preuzima cesta Čakovec-Ormož na koju se dalje nastavlja nasip Trnovec.

Fotografije porečja v FOTOGALERIJI.