Rijeka Bregana, duljine 26,02 km je granični vodotok između Republike Hrvatske i Republike Slovenije i to u dijelu srednjeg toka do ušća u rijeku Savu. Rijeka Bregana i njeni glavni pritoci s hrvatske strane: Tisovačka Bregana, Rakovac, Dobri potok, Jarak, Velika Draga, Škrbotnik i Breganica, a sa slovenske: nekoliko manjih pritoka, Sevškov jarek i Kamenjak, formiraju dobro razgranatu hidrografsku mrežu u slivu lepezastog oblika površine 92,1 km2.
Hidrografski ovo područje pripada slivu rijeke Save. Sliv karakteriziraju u većem dijelu šumski pokrov i strmi obronci koji daju relativno veliko bazno tečenje u Bregani sa srednjim protokom od 1,36 m3/s te posljedično rezultiraju izraženim erozijskim procesima. Manji dio površine sliva otpada na poljoprivredna zemljišta i naselja.
Velikovodni događaji rijeke Bregane zabilježeni 2005., 2014. i 2015. g. pokazali su izraziti bujični karakter vodotoka te su ukazali na problematične točke duž toka. Prelijevanje iz korita uzrokovalo je poplavljivanje kućanstava, mjestimično rušenje utvrđenih obala i odnošenje šljunčanog zaobalja. Bujičnim tokom uništene su betonske kaskade, odneseni mostovi i propusti, oštećene su ceste s asfaltnim i makadamskim zastorom, bankine i propusti, a nataložen nanos na pojedinim lokacijama značajno je smanjio protočni profil. U svibnju 2015. g. bujica formirana uslijed intenzivnih oborina značajno je oštetila ušće rijeke Bregane u Savu te odmicanjem toka i korita formirala desnu konkavnu krivinu koja je svojim daljnjim progresivnim urušavanjem prijetila oštećenjem te rušenjem savskog nasipa u neposrednoj blizini. Navedeni štetni događaji su posljedica stanja vodotoka koji je samo djelomično reguliran i uređen i koji većim dijelom svog toka ne prihvaća vode ni 10-godišnjeg povratnog razdoblja. Dodatno, na lokalnim lomovima uzdužnog profila rijeke Bregane nastala taloženja i zatrpavanja profila potenciraju probleme vezane za protočnost vodotoka te rizike od poplava uske riječne doline.
U prošlosti je bio na slivnom području Bregane predviđen niz od sedam retencija, kojima je cilj transformiranje prirodnih vodnih valova na manje vrijednosti odnosno veličine koje postojeće korito vodotoka može prihvatiti i na taj način zaštititi nizvodna područja od plavljenja. Rješenja nisu realizirana.
Regulacija vodotoka izvedena je u dijelu uzvodno od mosta Bregana- Obrežje u dužini 2 km. Tijekom 1980-tih završena je regulacija između mosta Bregana- Obrežje i autoceste Zagreb-Ljubljana te nizvodno od nje.
Zaključno, rijeka Bregana je regulacijski rješavana samo parcijalno prije više od trideset godina od kada su se erozijski procesi na slivu kao i izgrađenost prostora intenzivirali i učinili prostor osjetljivijim na povećanje rizika od štetnog djelovanja voda. Bregana je s gledišta zaštite prirode zaštićena i važna za očuvanje više vrsta riba (Direktiva o staništima) što značajno utječe na način upravljanja vodama Bregane te vodnim dobrom i priobalnim zemljištem.
Na rijeci Bregani na hrvatskoj strani nasuprot Remontnog zavoda 1952. g. postavljena je vodomjerna stanica. Promatrajući niz karakterističnih godišnjih vrijednosti maksimalnih protoka na vodomjernoj stanici Bregana Remont u razdoblju od 1970-2004. g. najveća vrijednost maksimalnog protoka iznosila je 30.6 m3/s da bi se 2005.g. pojavio protok od 72,8 m3/s, više nego dvostruko veći od ranije izmjerenog maksimalnog protoka. Slični scenariji su se ponavljali 2014.g., 2015.g. i 2016.g., s time da je 13.09.2014. g. izmjeren maksimalni protok od 84,11 m3/s, što nedvojbeno ukazuje na klimatske promjene i traži rješenja minimalno na dionicama na kojima plavljenje ugrožava stanovništvo, imovinu i infrastrukturne objekte.
