Poplave su prirodne pojave s velikim posljedicama za društvo i okoliš. Kod poplave se voda nekontrolirano prelijeva preko ruba korita. Plavljenje može imati veliki utjecaj na društvo, osobito ako poplave mogu imati utjecaja na veliki broj ljudi i različite ljudske aktivnosti u urbaniziranim i gospodarski značajnim područjima. Poplave uzrokuju indirektne i/ili direktne štete u poljoprivredi, prometu, energetici, na infrastrukturi, objektima i drugom te predstavljaju rizik za onečišćenje okoliša, za život i zdravlje ljudi. Sekundarne odnosno indirektne štete nakon poplave, sa značajnim i dugotrajnim posljedicama, je ponekad teško procijeniti. Tako npr. poznati su negativni direktni utjecaji poplava na gospodarstvo, turizam i prehrambenu industriju kao i negativni psihološki utjecaji na ljude, koje je poplava prouzročila. U nekim slučajevima poplava, moguće je prepoznati i pozitivne učinke, poput obogaćivanja podzemnih voda u sušnim područjima, poboljšanja plodnosti tla i biološke raznolikosti površinskih voda zbog transporta hranjivih tvari, upravljanja prirodnim ekosustavima itd.
Uzroci pojave poplava su prirodni ili zbog utjecaja ljudskih aktivnosti. Najčešći uzrok pojave poplava su povećane količina oborina, oborine duljeg trajanja, oborine povezane s topljenjem snijega i leda, oborine kraćeg trajanja ali s velikim intenzitetom, predhodna natopljenost tla, oštećenja korita vodotoka, bujično djelovanje, ali i oluje, tropske ciklone, tsunamiji, kao i plima i oseka, potresi povezani s rušenjem pregrada, taloženje tla prirodno ili antropogeno, itd.
Poplave se prema različitim kriterijima mogu podijeliti, ali općenito možemo reći da postoji pet glavnih tipova poplava:
- Nizinske poplave – koje nastaju uslijed razlike u brzini dotoka velikih voda i (premalog) kapaciteta riječnog korita za odvodnju u nizinskom toku većih rijeka. Voda se razlijeva po nizini i uslijed smanjene transportne sposobnosti te odlaganja naplavina.
- Poplave krških polja – koje nastaju zbog viška vode iznad kapaciteta krških sustava podzemnih voda. Te vrste poplava nastuopaju redovito, češće u ljetnim intervalima, i polako. Voda stoji nekoliko dana ili tjedana te nakon toga polako iscuri kroz krški podzemni sustav.
- Bujične poplave – kratkotrajne i iznimno jake, kao posljedica kratkotrajnih oborina, ali velikog intenziteta, koje su u Sloveniji najčešće tijekom ljetnih oluja i jesenskih kiša. Pojavljuju se u planinskim područjima, brdima i brežuljcima na bujičnim vodotocima, zbog pojačanog transporta naplavina i sedimenata, što dovodi do erozije korita, a može dovesti i do proboja i formiranja velikih poplavnih valova. U Sloveniji je približno 237.000 ha zemljišta (12 % ukupnog slovenskog teritorija), koja su na područjima bujičnih poplava, jedna trećina (27.000 km2) vodotoka je bujičnog karaktera.
- Poplave mora – nastaju u kombinaciji visoke plime, niskog zračnog tlaka i vjetra u smjeru od kopnu, kad se razina mora digne iznad visine uobičajene visoke plime.
- Urbane poplave – rezultat su ljudskih zahvata na tom području i najčešće se javljaju kod kratkotrajnih i intenzivnih oborina, kada zbog brzog dotoka s krovova i asfaltnih površina površinsko otjecanje premašuje drenažni kapacitet kanalizacijskog sustava.
